Ovo je šest najneobičnijih F1 bolida svih vremena

Bolide Formule 1 ne kreiraju dizajneri već inženjeri, a samo sa jednim ciljem – da automobil bude što brži. Neretko u istoriji rezultati su bili u najmanju ruku interesantni

Dizajneri su uglavnom ograničeni rigidnim pravilima, posebno poslednjih godina, ali u zlatnodoba Formule 1 nije bila retkost na poneki inženjerski genije uspe da „izigra pravila“. Tada su nastajale najneobičnije kreacije. U principu sve što je na prvi pogled neobično nastaje kao posledica želje da se usavrši aerodinamika, a tada nije važno šta je lepo, već šta je efikasno. Dok čelamo početak sledeće  sezone i predstavljanje bolida za sezonu 2023, evo šest najoriginalnijih F1 bolida iz nekih prošlih vremena.

1979 Ensign N179

1979 Ensign N179

Po mnogim anketama jedan od najružnijih F1 bolida svih vremena. Laik bi mogao da pomisli da se u prednjem delu nalaze stepenice da olakšaju vozaču da uđe u kokpit. Šalu na stranu, pažljivijim zagledanjem postaje jasno da su to zapravo hladnjaci. Dizajnirao ga je izvesni Dave Baldwin, ali bolid izgleda kao da ga je crtao Alec Baldwin. Žmureći. Ovaj bolid je nastupio na samo 11 trka i nije zabeležio značajniji uspeh.

1976 Ligier JS5 1

1976 Ligier JS5

Ligier JS5 je zapravo prva formula ovog slavnog tima. Bolid je izgledao veoma neobično zbog ogromnogvisokog usisnika za vazduh. U takvom obliku je nastupao samo prvi deo sezone, jer su posle velike nagrade Španije promenjeni propisi. I pored neobičnog izgleda, ovaj bolid je bio uspešan. Sakupio je 20 poena i upisao se petu pozicije na kraju sezone, a  Jacques Laffite se u nemu dokopao i pol pozicije na trci u Monci.

1976 Tyrrell P34 1

1976 Tyrrell P34

Svakako najneobičniji F1 bolid svih vremena. I jedan na listi uspešnijih, jer je ubeležio i pobedu. Ideja konstruktora je bila prilično genijalana  - četiri manja točka imaju manju čeonu površinu, pa je bolid aerodinamičniji, a i umesto dve, bolid napred ima četiri kontaktne površine, a time i bolji „grip“. Problem je bio u tome što niko nije prekopirao ovaj dizajn, pa Goodyear nije mnogo ulagao u razvoj specijalnih malih pneumatika. Kasnije je promena pravila definitivno stavila tačku na razvoj bolida sa šest točkova.

1971 March 711 02

1971 March 711

Ne treba mnogo razmišljati zašto je ovaj bolid imao nadimak Poslužavnik. Iako na neobično visokoj poziciji, prednje krilo zapravo i nije bilo preterano loše oblikovano, a gledano odozgo imalo je isti oblik kao krila Spitfajera, popularnog lovačkog aviona iz Drugog svetskog rata. Bolid čak nije bio ni loš, a Ronnie Peterson je za njegovim upravljačem u par navrata uspevao da se domogne i drugog mesta.

1968 Brabham BT26 00

1968 Brabham BT26

Tokom šezdesetih godina konstruktori su počeli da uviđaju korist od aerodinamičkog potiska. Prve kreacije su bile možda efikasne, ali i veoma neobične. Brabham-ov bolid iz 1968 godine izgleda kao da je neko naknadno nešto pokušavao da „budži“. U stvari tako i jeste... Ovaj bolid je dobio nadimak Giljotina, a pravilnikom je vrlo brzo eliminisan sa takmičenja.

1978 Brabham BT46B 00

1978 Brabham BT46B

Ko bi drugi osmislio ovako nešto nego genijalni Gordon Murray. Nažalost, ovaj bolid je nestao sa scene istom brzinom kojom je mogao i da se vozi. Nastupio je na samo jednoj trci, na kojoj ne Niki Lauda za njegovim upravljačem ubedljivo trijumfovao. Ventilator u zadnjem delu je zapravo služio da isisava vazduh ispod automobila i da ga tako „lepi“ za podlogu. Čelnici tima su vešto to prikrili tvrdeći da je uloga ventilatora poboljšano hlađenje motora.  |